Ko su preci o kojima pričamo našoj deci?
Bilo jednom nekad...ok, ovako se više definitivno ne započinju razgovori sa decom. Forma nije bitna, ali suština svakako jeste. Kao prvo: da li nas deca uopšte slušaju kada im pričamo o vremenu iz doba Jure? Koliko priče o prošlosti znače nama, a koliko našoj deci?
Naši preci, naše porodično stablo
Koliko će se krošnja razlistati, zavisi od toga koliko je korenje duboko. Pa kakvu to ulogu ima to korenje u odrastanju dece. Kakvu snagu imaju priče o našim precima u građenju ličnosti tih malih ljudi?
Priče o precima igraju važnu ulogu u odrastanju dece jer im pomažu da razviju identitet, samopouzdanje i osećaj pripadnosti. Kada deca slušaju porodične priče, posebno one o izazovima, uspesima i vrednostima predaka, lakše razumeju sopstvene korene i kulturu. Istraživanja pokazuju da deca koja znaju porodičnu istoriju imaju jaču emocionalnu otpornost i bolje se nose sa stresom, jer shvataju da su deo nečeg većeg od sebe. Osim toga, kroz priče o precima, deca usvajaju moralne vrednosti i životne lekcije, jer im primeri iz prošlosti pomažu da lakše donose odluke u sadašnjosti. Ove priče mogu razviti i empatiju, jer ih uče da cene trud i žrtve prethodnih generacija. Takođe, pričanje porodičnih priča jača porodične veze, jer se često prenose u trenucima zajedničkog druženja, poput okupljanja za stolom ili prazničnih večeri.
Iako nama razdoblje od 20ak godine i ne deluju tako davno, našoj deci je to verovatno asocijacija na doba kada se klečalo na kukuruzu. Kako bismo im približili to davno vreme, možda bi prvo trebalo da im pričamo kako smo se osećali u nekim situacijama, a tek kasnije potencirati razliku u tehnološkom i društvenom aspektu.

Deke i bake sa ozbiljnim životnim bagažom sigurno imaju trenutke koji bi našli mesto u nekom romanu. Praznični ručak je prilika da pitamo baku i deku, kako je izgledao prvi dan škole ili poslednji dan pred letnji raspust. Kako su provodili te raspuste i kojih igara su se igrali. Neka vam ispričaju neku anegdotu sa nekom istorijskom ličnosti jer će to sigurno probuditi pažnju najmlađih članova porodice.
Pitajte roditelje ko je bio najduhovitiji, a ko najuspešniji u porodici. Neka svojim tinejdžerima ispričaju kako su se baka i deka upoznali i kako je ispao prvi dejt. Zašto su se odlučili baš za taj poziv… Nadam o se da nije potrebno da podvučemo, koliko su ovakvi razgovori dragoceni i za bake i deke.
Koje su to istorijske ličnosti kojih se često i rado sećamo?
Nije neophodno da potenciramo one ličnosti koje su se već dugo provlačile kroz udžbenike. Mada…neka anegdota koju smo nedavno pročitali na internetu o njima, zasigurno će im biti najupečatljivija lekcija iz istorije. Postoje brojne knjige na razne teme o zanimljivim ličnostima iz prošlosti. Jedna takva sigurno je dobar poklon za zaljubljenu tinejdžerku – Vodič kroz ljubavnu istoriju Beograda, Nenada Novaka Stefanovića. To su priče o našim sugrađanima koji su Beograd napravili najkosmopolitskijim gradom Balkana.
Zatim Tesla – priča o mladiću koji je osvetlio svet – Vladimir Pištalo. Ova knjiga donosi priču o Teslinom životu, ali na način koji je lako razumljiv i inspirativan za mlade. Opisuje njegovu radoznalost, upornost i vizije koje su promenile svet. Odlično štivo za nadahnuće malim glavicama u razvoju.
Moj život – Milunka Savić. Autobiografija najodlikovanije žene ratnika u istoriji, Milunke Savić, donosi emotivne i snažne priče o njenom životu, borbi u ratovima i izazovima posle rata. Prilika da se devojčice poistovete sa neustrašivim heroinama. Primer da ne moraju samo dečaci da spašavaju svet.
Nedavno se na društvenim mrežama pojavio snimak na kojem vladika Grigorije episkop Dizeldorfa i Nemačke poredi Svetog Savu sa današnjim rokerom ili buntovnikom. Kakva genijalna paralela i zbližavanje između generacija udaljenih 10 vekova! Sveti Sava tj. Rastko Nemanjić je za današnje osnovce jedna himna, jedna pesma na priredbi, neradni dan u školi i šta još? Pa na ovaj način na koji se u školi predstavlja deci, nije moguće da ga deca dožive kao inspiraciju i nadahnuće. Primer vladike Grigorija je odličan primer da objasnimo deci da su ljudi i mladi ljudi čak i tako davno izgarali za svoje ideje kao i mnogi danas, da su se neki borili da istraju u svojim snovima. Prilika je da kroz razgovor pričamo deci da su čak i najveći među najvećima doživeli ljubavni fijasko – Đorđe Petrović Karađorđe , da su imali loše prijatelje koji su ih izdali – Vuk Karadžić i Jovan Sterija Popović… Pričajte im o pevačima ili glumcima koji su išli sa vama u školu. O njihovim počecima, o dobu kada su bili samo vaši drugari. Pričajte im o ljudima koji su pokrenuli velike stvari, a vi ste bili svedoci tog vremena.
U savremenom svetu, gde su ljudi često udaljeni od šire porodice, njegovanje ovih priča može pomoći deci da se ne osećaju izgubljeno u brzoj svakodnevici i da izgrade osećaj kontinuiteta i stabilnosti. I još nešto, budite sigurni vaše anegdote o našim precima sigurno će se prepričavati po parkovima, kafićima i školskim hodnicima. Doduše, uz možda malo dodavanja neophodnih začina.