Bolji Online
Unesi reč za pretragu

Danska protiv deepfake sadržaja – Prva zemlja u Evropi koja uvodi pravo na identitet

Niko ne izgleda kao vi. Niko ne govori kao vi. Niko nema identične pokrete kao vi. Sasvim je izvesno da ste vi, kao i svi drugi ljudi, jedinstveni. Pa ipak, u digitalnom svetu može se dogoditi da ugledate svoj lik, da čujete svoj glas - i da taj neko, ko niste vi, kaže ili uradi nešto što vi nikada ne biste. Protiv toga ustala je Danska, i odlučila da svojim građanima da pravo - pravo na njihovo JA.

Danska se na jesen upušta u borbu protiv deepfake sadržaja, kada će predlog o izmenama zakona o autorskim pravima poslati vladi na proceduru.  Izmene se donose  kako bi građani dobili pravo na sopstveni identitet – odnosno pravo na svoje lice, crte lica, svoj glas i svoje telo – a sve sa ciljem suzbijanja zloupotreba veštačke inteligencije. Ovo  bi mogao biti prvi takav zakon u Evropi, uz pomoć kojeg bi građani mogli da zahtevaju uklanjanje lažnih snimaka, fotografija i audio zapisa koji koriste njihov lik i delo, a napravljeni su bez njihove dozvole. Zakon predviđa i mogućnost naknade štete, kao i oštre kazne za platforme, ukoliko ne uklone sporan sadržaj. Predlog je naišao na široku podršku među građanima iako izmene zakona, kako je rečeno, neće obuhvatati parodiju i satiru. 

Ova inicijativa zapravo predstavlja revolucionarni pokušaj da se zakonom zaustavi, možda i nezaustavljivi talas zloupotreba koje donosi deepfake tehnologija. Ideja, da svaki čovek ima pravo da odlučuje o sopstvenom liku i delu, zapravo predstavlja suštinu ljudskih prava. Iako se na prvi pogled ovo čini kao logičan korak, u praksi on predstavlja radikalan iskorak i pionirski čin. Najava ovog zakona svojevrsna je opomena i  apel svim zemljama sveta – vreme je za definisanje novog ljudskog prava – prava na sosptveni identitet u digitalnom prostoru.  

Šta ovakav zakon donosi građanima?

Zloupotreba tuđeg lika i glasa, odnosno tuđeg identiteta nikada nije bezazlena. Danas, kada živimo u digitalnom svetu, samo jedan deepfake video može biti dovoljan da uništi reputaciju, pokrene lavinu lažnih vesti, pokrene nasilje, ili da dovede do teških finansijskih posledica. Izmene ovog zakona u Danskoj mogle bi da donesu:

  • Bržu i jasniju zaštitu žrtava – Umesto da prolaze kroz komplikovane pravne procedure, ljudi koji su bili meta deepfake sadržaja, imaće jasno definisan pravni okvir uz pomoć kojeg mogu zahtevati uklanjanje materijala, sankcionisanje počinioca, kao i naknadu štete.
  • Prevenciju prevara – Prevaranti se koriste deepfake tehnologijom, odnosno vašim likom i delom, kako bi prevarili nekoga, a zakon u tom slučaju omogućava da se takve zloupotrebe tretiraju kao direktno kršenje vaših prava, a ne kao “siva zona” digitalnog prostora.
  • Zaštitu od manipulacija i ucene – Zakon je alat, uz pomoć kojeg se građani mogu odupreti ucenama, zastrašivanju ili uništavanju ugleda
  • Više sigurnosti – Kada zakoni štite identitet ljudi, to menja odnos prema digitalnom prostoru – manji je osećaj bespomoćnosti, a više poverenja

Društveni izazov 

Već smo detaljno pisali o tome kako deepfake funckioniše, a to nije samo lični problem – već pre svega društveni izazov. Ukoliko ne možemo da verujemo u ono što čujemo i vidimo, urušava se samo jezgro poverenja na kojem počiva svako društvo.

Lažni sadržaji ne ugrožavaju samo pojedince, nego i institucije, može uticati na političke i društvene okolnosti, pa čak i na bezbednost ljudi. Stručnjaci već godinama upozoravaju da deepfake može biti odličan alat  za širenje dezinformacija, destabilizaciju izbora ili međunarodnih odnosa. Zato ova inicijativa koju Danska planira da sprovede ima težinu mnogo veću od geografskih granica zemlje. Ako se ovo pokaže kao uspešan model, može se desiti da to postane osnova za zajedničku evropsku regulativu i pravni okvir za borbu protiv digitalnih manipulacija.

Edukacija, ne restrikcija

Tehnologija napreduje sve brže iz dana u dan, pa je gotovo i nemoguće da je zakon prati u stopu. Rešenje nije potpuno odbacivanje savremenog načina života, već je neophodno da uz pravni okvir postoji i kontinuirana edukacija građana, posebno dece i tinejdžera koji svakodnevno koriste društvene mreže i aplikacije. 

Važno je da znamo šta je deepfake tehnologija, na koji način možemo da zaštitimo sebe i druge, svoje podetke i materijale, kao i kome možemo da se obrate ukoliko posumnjamo da je naš identitet zloupotrebljen. U tom smislu, digitalna pismenost je ključna za funkcionisanje u vremenu u kojem živimo, a tu glavnu ulogu igraju roditelji i nastavnici. 


Slične vesti

Kako bi mogao da izgleda jedan screen-free dan tinejdžera

Nije ovo samo puko posmatranje milenijalaca koji su mladost proživeli u analognoj eri. Ovo je manje-više njihov svet: svet bez…

Pročitaj

Da li možemo verovati aplikacijama za praćenje ciklusa

Neke aplikacije su besplatne, a neke moraju da se plate kako bi se koristile. Sve to deo je rastuće industije…

Pročitaj

Moltbuk: Simulacija dijaloga bez dijaloga

Moltbuk pokrenut je u januaru 2026. godine. Njegov tvorac je Met Šliht, direktor platforme za e-trgovinu Octane AI. Ova platfroma…

Pročitaj

Digitalni paradoks: Zašto smo pored toliko informacija sve umorniji i zbunjeniji?

Probudimo se i već posežemo za telefonom. Vesti, notifikacije, poruke - sve nas čeka. Tokom dana nastavljamo da upijamo sadržaj…

Pročitaj