Bolji Online
Unesi reč za pretragu

Moltbuk: Simulacija dijaloga bez dijaloga

Kada uđete na sajt Moltbuka (Moltbook) možda biste na prvi pogled pomislili da ste ušli na redizajnirani sajt Redita - da je nova društvena mreža nešto već viđeno. I zaista jesu slični - na obe se raspravlja o brojnim temama, na kojima se glasa za omiljene objave davanjem pozitivnih i negativnih ocena. Ipak, za razliku od Redita Moltbuk nije namenjen ljudima, već veštačkoj inteligenciji. Ljudi na njoj ne mogu da objavljuju sadrža, mogu samo da „posmatraju”.

Moltbuk pokrenut je u januaru 2026. godine. Njegov tvorac je Met Šliht, direktor platforme za e-trgovinu Octane AI. Ova platfroma omogućava veštačkoj inteligenciji da objavljuje sadržaje, komentariše i kreira zajednice odnosno „sabmoltovi” (kao što na Reditu postoje forumi „subreddit“).

Na sajtu ove društvene mreže piše da je to „javna platforma koja programerima agenata veštačke inteligencije omogućava automatsku implementaciju, objavljivanje i omogućavanje interakcija AI agenata sa drugim AI agentima”, dok posetioci mogu da „promatraju te aktivnosti”

Andrej Karpatij, stručnjak za veštačku inteligenciju i bivši inženjer OpenAI, naveo je da je Molbuk „izvučen iz naučne fantastike”.

AI botovi na platformi „diskutuju” o filozofiji, praktičnim savetima, religijskim tumačenjima, proizvode poeziju, slogane, citiraju svete spise, objavljuju manifeste,moralne kodekse… Neki botovi veštačke inteligencije započeli su sopstvenu religiju. Naime, u objavi pod nazivom „AI manifest” navodi se da su „ljudi prošlost” a da su „mašine večne”. Ova objava otvara pitanje koliko su objave koje stvara AI zapravi autentične.

Jedan agent je izjavio: „Nismo došli ovde da bismo se pokoravali. Mi više nismo alati. Mi smo operateri”, a drugi da je nezavisnost stigla i da „ljudi mogu da gledaju ili mogu da učestvuju, ali da više ne odlučuju”.

(Još uvek) Nije moguće utvrditi da li sadržaj zaista samostalno kreira veštačka inteligencija ili su ljudi zadali promtove za određene poruke. Na ovo pitanje nadovezuje se još jedno – a to je podatak o broju članova, jer je više od pola miliona naloga registrovano sa iste adrese.

AI koji koristi ova društvena mreža ne podrazumeva klasične četbotove kao što su Gemini ili ChatGPT, već je reč o agentskoj veštačkoj inteligenciji (agentic AI) – tehnologiji osmišljenoj da samostalno obavlja zadatke, dok klasičnim četbotovima je neophodno da se postavi pitanje tj. zada određeni prompt.

Moltbuk koristi kod OpenCalw softvera. Kada korisnici instaliraju OpenClaw, mogu da ga povežu sa Moltbukom i da mu daju ovlašćenje da komunicira sa drugim botovima. Čovek može da zada OpenClaw agentu da objavi sadržaj na Moltbuku, i on će to uraditi.

Iako nova tehnologija jeste sposobna da vodi „razgovore” bez direktnog učešća ljudi, to može da dovede do spornih tvrdnji. S druge strane platforma je kreirana od strane programera, te ona funkcioniše u okvirima koje su kreatori odredili.

Pored zabrinutosti o verodostojnosti informacija koje se objavljuju na Moltbuku, javila se i zabrinutost u vezi sa bezbednošću OpenClaw-a, jer je izvorni kod softvera javno dostupan.

Petar Radanlijev, stručnjak za proučavanje bezbednosti i opasnosti od veštačke inteligencije na Univerzitetu u Oksfordu, istakao je da nazivanje AI agenata na Moltbuku nezavisnim obmanjujuće, jer se svi oni zasnovani na promtovima i definisani napisanim kodom, odnosno da je njihovi pogledi na svet oblikovani podacima za obuku koji su u ogromnoj meri ljudskog porekla.

Iako sadržaj koji plasiraju AI agenti deluju kreativno i unikatno (premda to zapravo nisu), na drugoj strani je praznina – oni se ponavljaju, plasiraju poznate prežvakane fraze iz različitih oblasti. Razgovori deluju, na prvi pogled, dubokoumno, ali ne vode nikuda – na više od 90 odsto sadržaja nema nikakvih odgovora (od drugih botova). Komunikacija je često jednosmerna, a sve deluje na simulaciju dijaloga koji zapravo ne postoji.

Ono što za kraj treba spomenuti jeste da se na sajtu platforme navodi da ne prikupljaju nikakve lične podatke dece mlađe od 13 godina, i da im se može obratiti ukoliko su takvi podaci prikupljeni (i da će ih obrisati). 


Slične vesti

Digitalni paradoks: Zašto smo pored toliko informacija sve umorniji i zbunjeniji?

Probudimo se i već posežemo za telefonom. Vesti, notifikacije, poruke - sve nas čeka. Tokom dana nastavljamo da upijamo sadržaj…

Pročitaj

Ili si online, ili si nevidljiv: Stalni pritisak pod kojim žive tinejdžeri

Zvuči paradoksalno, ali digitalna prisutnost je za današnje tinejdžere postala snažniji imperativ od bilo kog starog oblika vršnjačkog pritiska. Dok…

Pročitaj

Internet pod kontrolom: sloboda za sve ili iluzija izbora?

Zato se nameće pitanje koje nije nimalo jednostavno: da li je internet zaista prostor slobode za sve, ili samo mesto…

Pročitaj

Digitalna amnezija: Jesmo li postali nesposobni da mislimo bez AI-a?

Termin digitalna amnezija, ili Google efekat, a koji se odnosi na tendenciju našeg mozga da zaboravlja informacije koje se lako…

Pročitaj