Bolji Online
Unesi reč za pretragu

Lekcije koje smo propustili, a kojima nas uči generacija Z

Najveći jaz među generacijama može se primetiti u rečenicama ˝u moje vreme je to bilo...˝ Koliko samo malo treba da pozovemo prošlost u sećanje pa da nam se rečenice tipa ˝kad sam ja bio/bila mlad-a˝ vrate u karusel obliku. Ipak, da ovog puta sagledamo stanje iz druge perspektive – šta to ne znamo, koliko ne znamo i koliko pogrešno mislimo da nešto znamo.

Volimo da kažemo da smo svojevremeno mi – pripadnici generacije X prošli kroz civilizacijske i društvene tranzicije. Spremni smo da sa sigurnošću tvrdimo kako smo otporni na pritisak, istrajni (čitaj trpeljivi) pod pritiskom, prilagodljiviji pod autoritetom. Ali…da li smo mi u stvari samo stali sa evolucijom od pre 20ak godina i napustili ovaj brzi voz koji ide u budućnost po meri mladih? Onih koji smatraju da život treba krojiti po meri pojedinca.

Ono što često zaboravljamo ili imenujemo kao pravila, a vrlo često samo zasnovanog zbog autoriteta tj. poštovanja koje se samopoziva na godine ali ne i iskustva nas propadnike gen X. Ovo nas je naučilo da umemo da ućutimo i to pod krilaticom ˝stariji su uvek u pravu˝ ili ˝moja će da bude poslednja˝ nije baš donela nekakav bog zna kakav prosperitet. Da ne idemo mnogo u daleku prošlost i prisećamo se šta su autoriteti činili sa masom, pogledajmo u sadašnjost i zapitajmo se koliko je ohrabrivanje dečije mašte nama danas donelo.

Čini se da se roditelji nikad ranije nisu više bavili mentalnim i intelektualnim napretkom svoje dece nego što to čini naša generacija. Od interaktivnih igara, čitanja priručnika za roditelje, razmenama iskustava sa drugim roditeljima, bavljenjem napretkom ili stagnacijom u razvoju… sve to je moralo da urodi plodom kada govorimo o onima koji upravo stupaju na scenu odraslih i onih koji preuzimaju naš svet u svoje ruke.

Generacija Z je prva generacija koja je rođena i rasla u kompletno digitalnom svetu. Oni su malte ne kompletno odgajani, a da na digitalnom svetu nisu morali da se prilagođavaju. Oni se u digitalnom svetu ponašaju intuitivno. Nama predstavljaju taj isti svet kao sredstvo koje nam olakšava svakodnevicu, ali i da ga koristimo kao mogućnost da vesti podelimo velikom brzinom. Njih ne opterećuje prošlost i s toga je jako važno da im sadašnjost bude svakog trena dostupna. Ta potreba za momentalnim update-om im pomaže da se njihova društvena osvešćenost koristi na najbolji mogući način. Oni su skloni širenju vesti koje su od velikog društvenog značaja i osvešćivanju zajednice o značaju gorućih tema.

Taman kada smo pomislili da ih se budućnost ne dotiče, prevarili smo se. Mogli smo pomisliti da generacija Z u Srbiji nema ambicije za bilo kakvim promenama, jer tobože ˝njihovi roditelji su oni koji su dizali kredite kako bi im slavili preskupe rođendane, ispisivali čekove za patike u visini pola prosečne plate˝, ovi klinci i te kako znaju šta hoće, a još bolje šta neće. Njima ne možete da prodajete priču o strpljenju i trpljenju. Oni svoju budućnost hoće sad i odmah u svojim rukama. Oni ne tolerišu apsolutni autoritet bez kredibiliteta. To su mladi ljudi koji će vam bez zadrške argumentovati da ste u nečemu pogrešili i kod njih demagogija ne prolazi. Ili jesi, ili nisi… – lekcija o jednostavnosti života.

Oni znaju šta su posledice loših postupaka a to nas uče kroz osvešćenost na polju klimatskih promena. Znaju o ekologiji mnogo više od nas kojima se ova tema provukla na času biologije kroz jednu do dve lekcije. Oni znaju za recikliranje, zagađenje vazduha, štetnosti plastike i prednosti i manama električnih automobila. Oni znaju sve o štetnosti iskopavanja litijuma i boriće se za zdravo okruženje. Pitajte ih nešto o zaštiti ljudskih prava, znaće svašta da vam kažu. Oni su svedoci velikih tragedija koje su svi kao jedan duboko proživeli u svojim dušama. Naučili su tada sa svi, jedan uz drugog pokažu suze i bol jer mentalno zdravlje se neguje procesuiranjem svojih emocija. 

Iskustva tokom pandemije i suočavanje s nasiljem u školama dovela su do veće svesti o važnosti mentalnog zdravlja. Mladi otvoreno razgovaraju o svojim problemima, traže podršku i zalažu se za bolji pristup psihološkoj pomoći – teme iz lekcije tabu i briga o mentalnom zdravlju.

Generaciji Z ne možete plasirati priču koja nije transparentna. Oni se bune protiv korupcije – kritikujući one koji se dive idolima podzemlja. Ovo nije ulepšavanje stanja, ovo je onaj glasniji deo mladih koji zahteva kritičko mišljenje. Njihov tik-tok nije Utopija, on je kanal na kojem se provlače teme o kojima mi ništa ne znamo. I tek što smo pomislili da su opsednuti nekim trendom, oni ga napuste provaljujući besmisao istog. 

Devojke se ne uzdižu u svojoj skromnosti. One znaju svoju vrednost, njom se ponose i za svoje mesto u društvu zahtevaju jednaki prostor kao i njihovi vršnjaci – lekcija nekim mamama o tome da podela polova u korist jednog od njih ne drži više vodu.

Onda kada ste čitajući ovaj tekst pomislili da je pisan kako bi ulepšao našu stvarnost, zastanite, prisetite se koliko puta ste pročitali lepu a koliko puta ružnu vest o ovim mladima. Koliko puta ste im dali šansu da vam objasne da su možda u pravu onda kada ste hteli da se pozovete na autoritet? Da li ste njihovu mladost krotili svojim deplasiranim idejama o postojanosti sistema? Poslušajte ih i pustite da vam održe lekciju o budućnosti. Poslušajte ih, jer na kraju krajeva ono što im ostavljamo za sobom i nije toliko mnogo. 


Slične vesti

Digitalni detoks – ravnoteža koja čuva naše mentalno zdravlje

Mentalna higijena u digitalnom dobu podrazumeva i isključenje jer „digitalni svet nije neprijatelj, ali ako mu prepustimo sve - vreme,…

Pročitaj

Moj dan bez telefona – zašto ne prihvatam izazov digitalne detoksikacije

Izazov digitalne detoksikacije, iako ideja u teoriji deluje oslobađajuće, u praksi - potpuno mi je nerealna. Ne zato što sam…

Pročitaj

Anja Gretić: Nije svet protiv lepote, već mu se ista ne nudi dovoljno

„Zaljubljena” u ovaj istorijski period studentkinja istorije Anja Gretić Greta, dala je sebi ime na TikToku „Viktorijansko dete”, želeći da…

Pročitaj

Šta se dešava s našim mozgom kada isključimo telefon

Zašto nam je potreban digitalni post? U svetu u kom prosečna osoba dnevno pogleda svoj telefon više od 260 puta,…

Pročitaj