Pronađimo zamenu za “skrolovanje”
Kada uhvatimo sebe da besciljno prelazimo preko ekrana, zamenimo to nečim konkretnim: kratka šetnja, čitanje, razgovor.
Možemo da se složimo da je najaktivniji prst na našoj šaci – palac i da je skrolovanje najfrekventnija fizička aktivnost danas 🙂 Uzmemo telefon na kratko, a zatim prst automatski ide dalje: još jedan video, još jedna objava, još jedna slika, još malo i ne primetimo kako vreme proleti
Na prvi pogled, deluje bezazleno. Samo par minuta odmora, ali vremenom, ti mali trenuci postaju obrazac. Skrolovanje postaje prva reakcija na dosadu, čekanje i pauzu, a onda se dešava i da nas zaboli zglob palca jer smo skrolovali i skrolovali i skrolovali do pojave fiziološkog bola 🙁
Pažnja nam se navikava na brze promene, kratke informacije i stalnu stimulaciju. Teže se zadržavamo na jednoj stvari, lakše gubimo fokus i sve brže tražimo sledeći impuls. I često, iako smo ceo dan nešto gledali, čitali ili prelistavali, imamo osećaj praznine i mentalnog umora.
U čemu je problem?
Skrolovanje nije slučajno tako zarazno. Društvene mreže i aplikacije su dizajnirane da nas zadrže što duže. Beskonačan sadržaj, novi video odmah ispod prethodnog, sadržaj koji nikad ne prestaje. Problem nastaje kada to postane automatska reakcija. Kada više ne biramo svesno, već posežemo za telefonom svaki put kada nam je dosadno, neprijatno ili kada imamo par slobodnih sekundi. Tada mozak stalno traži novu stimulaciju, a sve teže ulazimo u aktivnosti koje zahtevaju strpljenje, fokus ili tišinu. Vreme prolazi brzo, ali osećaj ispunjenosti često izostaje.
Šta možemo da uradimo?
Prvi korak nije da prestanemo da koristimo društvene mreže, već da pronađemo zamenu za automatsko skrolovanje. Umesto da odmah uzmemo telefon, možemo sebi da damo mali prostor da izaberemo nešto drugo:
- kratka šetnja ili kretanje
- muzika bez gledanja ekrana
- razgovor sa nekim uživo
- čitanje nekoliko stranica knjige
- ili jednostavno nekoliko minuta bez stimulacije
Važno je da razlikujemo trenutke kada zaista želimo da budemo online od onih kada samo iz navike ulazimo u aplikaciju. Može pomoći i ako uvedemo mala pravila:
- telefon ne uzimamo prvi kada nam je dosadno
- skrolovanje ograničimo na određeno vreme u danu
- aplikacije koje nam troše najviše vremena držimo van početnog ekrana
- pravimo kratke pauze bez ekrana tokom dana
Šta se menja kada smanjimo skrolovanje?
Na početku može delovati čudno, čak i kao da ne znamo šta da radimo sa rukama, ali vrlo brzo se pojavljuju promene:
- više vremena za stvarne aktivnosti
- bolji fokus i duža koncentracija
- manje mentalnog umora
- veći osećaj prisutnosti u trenutku
- više zadovoljstva na kraju dana
Počinjemo da uviđamo da dosada nije nešto što treba odmah prekinuti, već prostor u kojem mogu da nastanu nove ideje, mir i odmor.
Zašto je ovo važno?
Zato što skrolovanje nije samo navika. To je način na koji trošimo svoju pažnju, a pažnja je ograničena. Kada stalno menjamo sadržaj, gubimo sposobnost da ostanemo duže u jednoj stvari, da razmišljamo dublje i da se zaista odmorimo. Kada pronađemo zamenu za skrolovanje, ne odričemo se nečega već vraćamo sebi izbor. Biramo kada smo online, a kada smo prisutni u sopstvenom životu i vodimo računa da svesno zaustavimo skrolovanje a da tu aktivnost zamenimo nekom drugom vežbom za sve prste ruke, a ne samo za palac: ne ljuti se čoveče, crtanje i slikanje, pisanje, igranje pikada, nastavite niz 🙂