Bolji Online
Unesi reč za pretragu

Keš bi 2027. mogao potpuno da nestane: Da li smo spremni za digitalni novac?

Gotovina bi uskoro, baš kao i mnogo toga do sada, mogla da ode na đubrište istorije - ili se barem tako šuška u Evropskoj centralnoj banci. A o čemu se zapravo radi i šta je digitalni evro, donosimo u nastavku.

Sredinom ove godine, Evropska unija načinila je još jedan korak bliže ka onome o čemu se, u evropskim finansijskim krugovima, govori već neko vreme – digitalnom evru.

Genzeri verovatno i ne znaju čiji se likovi nalaze na novčanicama, no oni ni ne haju – gotovinu retko kad i viđaju. Šopinguju mahom u beskonačnom internet prostoru, gde ih od korpe do kase deli samo jedan klik. Svoje mače, ledene kafe, taksi, pa i teretanu plaćaju putem aplikacija i mobilnog novčanika – jer ko još ima mesta za sav taj papir, a brojke je i onako lepše gledati na ekranu. Ipak, kod Milenijalaca je već druga priča. Nije retkost da pripadnik ove vrste pronađe i koju kovanicu u svom džepu, ili neki papirni sitniš – dobro dođe za burek, bus ili kafu na pauzi od iscrpljujućeg korpo posla. Pripadnici generacije X, kao i bumeri međutim preferiraju keš – pa nije retkost da čujete kako bake i deke celu penziju sa svojih računa podižu odjednom – jer šta će novac na kartici, kada je sigurniji u koverti kod kuće?! Kada ovu našu šalu ostavimo po strani, istina svakako ostaje – mladima digitalni oblik novca nije stran.

I, na početku ove priče odmah treba naglasiti – digitalni evro nije kriptovaluta, niti još jedna “e-novčanica” izdata od strane privatnih kompanija. Digitalni evro je javna verzija novca, stvarnog evra, a taj novac bi izdavala Evropska centralna banka. Samim tim novac ostaje pod kontrolom monetarnih vlasti, odnosno centralnih banaka, što je glavna razlika između digitalnog novca i kriptovaluta poput bitkoina.  Ipak, iako stvaran novac, kojim bi građani mogli da plaćaju putem digitalnog novčanika, na internetu ili u prodavnicama, prema poslednjem predlogu Evropske komisije građani ne bi morali da imaju račun u bankama.  Evropska centralna banka ističe da ne bi imala uvid u identitete građana koji koriste ovu valutu, kao i da će digitalni evro ponuditi visok nivo privatnosti i bezbednosti po korisnike – međutim kritičari ostaju skeptični.

Ideja digitalnog evra je da on bude dostupan svima – pojedincima, firmama i institucijama – i da bude prihvatljiv svuda u evrozoni. Prema planovima EU, projekat je prošao fazu pripreme i testiranja, pa bi stanovnici EU digitalni evro mogli da koriste već u 2027. ili 2028. godini. 

Međutim,  kako navode brojni stručnjaci, digitalni evro je za sada samo ideja i teško da će uskoro biti dostupan- a on svakako ne dolazi kako bi potpuno izbacio keš, već kao moderna alternativa. 

Digitalno društvo – ka čemu težimo?

Digitalni evro je u stvari direktan korak ka idealu poznatom i kao “cashless society” – odnosno društvu u kojem gotovina ne postoji, a sve transakcije se odvijaju u digitalnom prostoru. Taj koncept nije nov, on se razvijao vremenom podstaknut tehnološkim i digitalnim napretkom, kao i poslovnim inovacijama. Zanimljivo je da se ideja o ekonomiji bez gotovine pojavila još romanu romanu “Povratak unazad” (Looking Backword), iz 1888. godine,  pisca Edvarda Balamija, u kojem on opisuje građane koji umesto standardnog novca koriste platne kartice. Termin je postao popularan tek sredinom 60-ih i 70-ih godina 20. veka, a uvođenje kreditnih kartica i bankomata je dodatno podstaklo razvoj ovog koncepta.

Prednosti ekonomije bez gotovine bile bi:

→ Praktičnost – lakše i bržeplaćanje

→ Održivost i odgovornost – ne koristimo papir i metale za izradu novca

→ Stabilnost – kada je novac izdat direktno od strane centralnih banaka to znači da on nije zavisan od privatnih servisa, a time se jača monetarna suverenost

→ Univerzalnost – ideja da novac bude prihvatljiv svuda, lako dostupan, da ne postoji briga o konverziji valuta, provizijama

→ Transparentnost– kada je novac digitalan transakcije su transparentne – a to znači manje korupcije i drugih oblika kriminala, odnosno svi tokovi novca su legalni

I, upravo se oko poslednje stavke pokreću rasprave – u teoriji dobro zvuči, ali u praksi… Kritičari negoduju kada je u pitanju digitalni evro, a to je ono što se osporava i ideji o bezgotovinskom društvu – vlasti bi mogle da imaju uvid u sve transakcije građana. Time se gubi pravo na privatnost, vlasti na neki način ulaze u novčanik građana. Takođe, postavlja se pitanje i digitalnog jaza, jer starije generaicije, kao i oni bez pametnog telefona i pristupa internetu, ne bi mogli da budu ravnopravni članovi ovakvog društva.

Ipak, od tokvog koncepta smo daleko, jer on, barem za sada, nije izvodiv i održiv – barem ne kod nas. Zato da pređemo na ono što je sada važno…

Ključne veštne novog doba

Digitalizacija nam jeste donela praktičnost i brzinu, ali je i podigla ulog – danas više nego ikad ranije moramo da znamo kako nešto plaćamo, kome plaćamo, zašto plaćamo, kome i gde ostavljamo podatke, kako da se zaštitimo. Zato je važno da budemo upoznati sa raznim konceptima,  da se informišemo, kako bismo mogli kritički da razmišljamo. Jer, danas ništa nije crno-belo. 

Finansijska pismenost ne stoji sama – ona se prepliće sa digitalnom i medijskom pismenošću. Da bismo zaista bili bezbedni, potrebno je da razumemo tehnologiju, novac i informacije koje svakodnevno konzumiramo. Baratati ovim veštinama znači biti spreman za svet u kojem se odluke donose brzo, često i nesvesno, i u kojem je granica između praktičnosti i rizika tanka. 


Slične vesti

Srećan Međunarodni dan studenata

Kakve promene u našem društvu su pokrenuli srpski studenti, to već znamo iz veoma skorije prošlosti. Da li je to…

Pročitaj

Da li ste bili dovoljno ljubazni prema svom AI chatbotu?

Upravo takvu priču ispričao je Tony Robbins. Robbins je američki preduzetnik, pisac, govornik i jedan od najpoznatijih motivacionih trenera na…

Pročitaj

Da li možemo verovati aplikacijama za praćenje ciklusa

Neke aplikacije su besplatne, a neke moraju da se plate kako bi se koristile. Sve to deo je rastuće industije…

Pročitaj

Zdrava priča sa mladima: Nikola Maletić o dijalogu, mladima i online prostoru

Mladi danas odrastaju u svetu u kom se njihov glas često komentariše, ali se retko zaista čuje. O njima se…

Pročitaj