Bolji Online
Unesi reč za pretragu

Elon Musk kaže da nam u budućnosti neće biti potrebni telefoni – Evo kakvu tehnologiju predviđaju stručnjaci uskoro

Dugmad, kablovi, fizičke SIM kartice već odlaze u zaborav, a uskoro bi u prošlost mogao da ode i touchscreen. Šta više, stručnjaci previđaju da telefoni, kakve danas poznajemo, za deset godina neće postojati. Umesto fizičkog ekrana, koristićemo glas, pogled i misli kako bismo odgovorili na poruku, pozvali nekoga, pratili navigaciju ili surfovali internetom. Zvuči kao naučna fantastika, ali ta tehnologija se već testira.

Touchscreen postaje prošlost

Tako bar navode stručnjaci. Umesto ekrana osetljivog na dodir, predviđa se korišćenje virtuelnog interfejsa. Jednostavnije rečeno, imaćemo virtuelni meni, tastature i notifikacije. Sadržaj bi se prenosio kroz AR naočare, koje prepoznaju pokrete očiju, glasovne komande i gestove ruku, a meni projektuju u vazduh – odnosno poput holograma. Dakle, po svemu sudeći u budućnosti neće biti tapkanja – odnosno, neće biti dodirivanja hardvera, fizičkog uređaja. 

Šta donosi skorija budućnost?

Možda je virtuelni interfejs još daleko, ali stvari se menjaju velikom brzinom. Proizvođači navode da bismo u roku od nekoliko godina mogli da očekujemo:

  • Tanje i savitljivije modele mobilnih telefona – Već sada su tu modeli koji mogu da se presaviju na pola, a u budućnosti bi oni mogli da budu i značajno tanji, te da se savijaju tako da se mogu postaviti na ruku, poput narukvice
  • Poptuno bežični svet – Pojedini modeli telefona i sada mogu da se pune bežično, prislanjanjem uz određeni uređaj, odnosno punjač. Očekuje se da neke od narednih generacija telefona, upravo zbog sve više aplikacija koje koristimo, poseduju mogućnost punjenja na daljinu. Takođe, većina novih telefona nema ulaz za žične slušalice. Kablovi definitivno odlaze u prošlost, a proizvođači navode da bi telefoni mogli da imaju i opciju solarnog punjenja.
  • eSIM umesto fizičke kartice – Sa iPhone 14 nestala je i upotreba fizičkih sim kartica, a to nas svakako očekuje i kada su svi drugi uređaji u pitanju. Virtuelne kartice su bezbednije, jednostavnije za upotrebu i što je najvažnije, one pružaju mogućnost promene operatera u samo par klikova.
  • Veća upotreba AI aistenata – veštačka inteligencija biće potpuno personalizovana i integrisana. Već sada dosta koristimo AI asistente, a u budućnosti…Pa, kažu da nećemo moći (ili želeti) da funkcionišemo bez njih.
  • Gedžeti nove generacije – I sada koristimo pametne satove i narukvice za proveravanje poruka, notifikacija i sl. Predviđa se da će uskoro ti uređaji biti potpuno sinhronizovani sa telefonima, da će predviđati potrebe, emocije i želje korisnika, te da će reagovati u potpunosti na glasovne komande, ali i poglede korisnika.

Veliki igrači navode da će sve ovo stvoriti holističko iskustvo, te da će telefon biti samo deo ekosistema tehnologije.

AR – proširena stvarnost menja pravila igre

Ukoliko niste isprobali AR naočare, onda je možda vreme da ih isprobate, jer one bi uskoro mogle da postanu standard.

Naime, veruje se da će AR biti “must” kada je tehnologija u pitanju, te da ćemo ih koristiti za:

  • Navigaciju – putanju ćemo direktno pratiti kroz naočare u realnom vremenu i sa slikom realne okoline, a ne putem telefona
  • Instrukcije i obaveštenja – koja će se projektovati kao hologrami pred našim očima, uz pomoć naočara
  • Video pozive – gledaćemo u sagovornike kao da su ispred nas, a ne u ekran

Neurolink i ideja o čipu u mozgu 

Zvuči vam kao epizoda iz serije “Black Mirror”? Ipak je stvarnost. Elon Musk je još u januaru objavi da je prva osoba primila neurolink implant, te da je dobro, kao i da su podaci koji su dobijeni o radu samog uređaja pokazali obećavajuće rezultate.

Najbogatiji čovek sveta poručuje da u budućnosti uopšte i nećemo koristiti telefone, već da ćemo koristiti upravo neurolink, odnosno čip u mozgu koji će zameniti telefon u fizičkom obliku. Ova tehnologija nosiće naziv “Telepatija”, što sugeriše i na sam koncept koji Musk ima – interakciju mislima, a ne dodirom.

Ovaj koncept zapravo omogućava ljudima da preko čipa u mozgu kontrolišu uređaje, pišu tekstove mislima, igraju igrice, odgovaraju na poruke. a sve informacije bi, umesto u telefon, stizale direktno u mozak. Vizija koja stoji iza ovoga jeste neinvazivna komunikacija, navodi Musk.

Digitalna tetovaža

Ne, ni ovo nije epizoda iz serije “Black Mirror”. Digitalna tetovaža, poznata još i kao elektronska tetovaža (e-tatto) predstavlja zapravo tanki, savitljivi senzor koji se lepi na kožu poput flastera, a ponaša se kao uređaj. Ova tehnologija već se razvija u laboratorijama univerziteta kao što su MIT i University of Texas, ali i u kompanijama kao što je Google. 

E-tatto se sastoji od mikro senzora koji prate različite parametre tela, poput pulsa, temperature, električne aktivnosti mozga (EEG) ili mišića (EMG), i sve to prenosi na uređaj (telefon ili kompjuter) putem bluetooth-a ili NFC tehnologije. 

A zašto se ovo razvija? Pa stručnjaci kažu – da bi nam bilo lakše! Cilj jeste zamena telefona, jer bi u budućnosti elektronske tetovaže mogle da omoguće komunikaciju putem glasovnih komandi, otključavanje uređaja ili vrata bez lozinke i dodira, merenje zdravstvenih parametara, autentifikaciju prilikom plaćanja i slično. 

Bilo da ste zbog ovih vesti uplašeni ili uzbuđeni, činjenica je da se u digitalnom dobu sve više briše granica između čoveka i mašine. Naše je ipak da kritički promišljamo i da tehnološkim gigantima postavljamo pitanja koja moramo, a to su upravo ona o etičkim standardima, pravnim okvirima i ljudskim pravima.


Slične vesti

Uspon kidulta: Kako odrasli menjaju industriju igračaka

Tržište igračaka u Kanadi poraslo je sedam odsto u prvoj polovini 2025. godine, a veliki udeo u tome su imali…

Pročitaj

Nema priče bez diplome – nova pravila za influensere u Kini

Pre samo nekoliko nedelja u Cyberspace Administration of China (CAC) stupila je na snagu nova, za mnoge iznenađujuća regulativa. Novi…

Pročitaj

Održiva moda vs brza moda

Pokret Fashion Revolution nastao je 2013. godine, nakon što se u Bangladešu srušila fabrika Rana Plaza, u kojoj je poginulo…

Pročitaj

Koliko verujemo influenserima – Gen Z najpoverljiviji, bumeri skeptični

Nije pitanje istine, već poverenja Glasnici, koji su nekada na trgovima objavljivali vesti, pozive i preporuke bili su jedan od…

Pročitaj