Da li nas telefoni prisluškuju?
Sa društvom na standardnom nedeljnom call-u praviš plan - obeležićete ulazak u svet odraslih putovanjem po Evropi! Ipak, i pre nego što ste stigli da o svemu razgovarate sa roditeljima i obavestite ih da, umesto proslave sa balonima, punoletstvo želite da proslavite na Azurnoj obali, oglasi raznih turističkih agencija počinju da te jure po društvenim mrežama. Mora da su vas prisluškivali, zaključuješ.
Da li se u nekom izmeštenom i, paralelnom sci-fi tehnološkom centru, kriju pojedinci koji sa slušalicama na ušima neprestano prisluškuju milijarde i milijarde razgovora, a potom uz par klikova serviraju reklame? Priznaćeš, bilo bi to zamorno, veoma bučno, strašno konfuzno i zamarajuće. Čak i kada bi to radili roboti ili čitavi sistemi, osmišljeni upravo u te svrhe, bila bi to veoma skupa i strašno složena rabota. Naravno, bilo bi to, pre svega, potpuno nezakonito.
Pa, šta je onda u pitanju?
Iako je, preko pametnih telefona, sasvim moguće prisluškivati razgovore, ta se opcija u marketinške svrhe (najverovatnije, kažu stručnjaci) ne koristi. Zašto? Zato što je pored digitalnog otiska, koji svako od nas korišćenjem pametnih uređaja konstantno ostavlja, to potpuno nepotrebno. Nismo ni svesni koliko smo predvidivi. Algoritmi (o kojima smo više pričali ovde) nas dovoljno dobro poznaju, pa nam se servira i ono što nismo tražili (čitaj – pretraživali).
Naši uređaji prikupljaju sve aspekte našeg digitalnog ponašanja – šta lajkujemo, šta komentarišemo, koliko se dugo zadržavamo na pojedinim objavama, koliko dugo gledamo neki video zapis, šta delimo, sa kim delimo, sa kim komuniciramo, koga pratimo, gde se nalazimo i…pa, još mnogo toga. Svi ovi podaci se prikupljaju i analiziraju, uz pomoć sofisticiranih metoda praćenja (čitaj – softvera), a potom se koriste za kreiranje detaljnih profila korisnika. Kada tome dodamo i sve one prihvaćene kolačiće ( o kojima smo pričali ovde) dobija se mogućnost za savršeno targetiranje.
Naposletku, tu je i ono – pre nego što započnemo razgovor o nečemu, mi smo o tome razmišljali. Verovatnije od prisluškivanja je da smo već nešto gledali na mrežama ili su to uradili naši prijatelji (sa kojima smo svakodnevno u kontaktu), pa nam algoritam to izbacuje, jer misli da bi se i nama moglo dopasti (i uglavnom u tome ne greši!). Dodatno, ljudi su skloni da traže povezanost i logičke veze, odnosno da povežu uzrok i posledicu, dok je nekada slučaj potpuno drugačiji – jednostavno, više obratimo pažnju na određene oglase koji prikazuju ono što nam treba ili što želimo.
Siri i Alexa – drugarice ili špijunke?
Iako su pametni asistenti, poput Siri i Alexe, dizajnirani da nas slušaju i, ponude pomoć, samo onda kada im se obratimo sa Hey Siri! ili Alexa! – njihova pažnja, čini se, ne prestaje tu. Niz skandala prethodnih godina potvrdio je da pametni asistenti slušaju i onda kada im se nismo obratili. Kompanije, naravno, tvrde da je u pitanju način da se kroz analizu snimaka, koje pametni asistenti prikupe, poboljšaju glasovne komande, te da prikupljene podatke ne dele sa oglašivačima. Ipak, niko ne želi da rizikuje i svoju privatnost ponudi na tacni.
Malo je verovatno da nam se uz pomoć Siri i Alexe, nude personalizovani oglasi, ali je dobra stvar da se i njihove “uši” mogu zapušiti:
Izmenite postavke privatnosti
- Na Amazon Eho uređajima otvorite aplikaciju Alexa, idite na Settings > Alexa Privacy i onemogućite opciju “Help Improve Amazon Services”
- Za Siri, u podešavanjima na Iphone isključite opciju “Listen for ‘Hey Siri’”
Obrišite postojeće snimke
- Kod Alexe, u samoj aplikaciji možete pregledati i obrisati snimke glasovnih komandi
- Kod Apple uređaja možete deaktivirati opciju “Siri & Dictation History” i obrišite podatke
Privremeno isključite mikrofone
- Ako želite potpunu privatnost, isključite mikrofone na pametnim uređajima kada nisu u upotrebi ili u potpunosti deaktivirajte pametne asistente
Kako se još možemo zaštiti i smanjiti praćenje i prikupljanje podataka?
Do sada vam je verovatno jasno – izloženi smo masovnom nadzoru od strane naših telefona, laptopova, tableta, računara… Ipak, ne radi se o špijunskoj zaveri, koju predvode vodeće tehnološke kompanije, kako to vole da kažu teoretičari zavera. Stvar je jednostavna, a mi smo je, nadamo se, razjasnili – digitalni trag, kreiran uz pomoć svih naših aktivnosti na internetu, daje mogućnost za bolju personalizaciju oglasa.
Ono što dodatno možete da uradite, kako biste zaštitili svoju privatnost je da:
- Ograničite dozvole na aplikacijama – proverite koje aplikacije imaju pristup vašoj lokaciji, mikrofonu, kameri i drugim podacima i jednostavno isključite nepotrebne dozvole u podešavanjima telefona
- Koristite privatni režim kada pretražujete – tako se ne beleži istorija pretrage, pa samim tim ni kolačići
- Redovno brišete istoriju pretrage i kolačiće – To može smanjiti količinu podataka koje sajtovi prikupljaju o vama
- Koristite aplikacije i ekstenzije za zaštitu privatnosti – Postoje razni alati koji blokiraju praćenje vaših aktivnosti na internetu, no to vam verovatno neće biti potrebno, osim ako niste baš u paničnom strahu od oglasa za dostavu hrane ili ukoliko ne radite nešto ilegalno (što svakako nemojte!)