Uticaj gejminga na zdravlje
Video igrice stvorene su za zabavljanje. Razvojem tehnologije razvijale su se i igrice, a njihov kvalitet i grafika su unapređivani.
Industrija video igara jedna je od najprofitabilnijih i nudi prostor za različite poslove. Popularnost video-igrica i njihova sve veća zastupljenost dovele su do toga da postoje i profesionalni igrači, koji ih testiraju i takmiče se.
Dok je pojedincima gejming hobi ili posao, drugi igrice koriste kao beg od problema.
Ma koliko delovalo zabavno, kao i u svemu ne treba preterivati – jer nije svako igranje dobro, a određene video-igre namenjene su različitim uzrastima. Pored negativnih posledica, postoje i prednosti igranja igrica.
Kakav uticaj imaju video igre?
Igranje video-igara može da ima pozitivne i negativne efekte na igrače.
Pozitivni efekti:
- Društvena povezanost – povezivanje sa drugim igračima, ostvarivanje komunikacije u virtuelnoj zajednici;
- Kognitivne veštine – igranje igrica može da poboljša kontrolu pažnje i prostorno zaključivanje, odnosno mogu da pomognu osobama sa degenerativnim bolestima da poboljšaju ravnotežu ili pomažu adolescentima sa ADHD-om;
- Smanjenje stresa – pojedina istraživanja pokazuju da igranje igrica smanjuje anksioznost i nivo stresa;
- Poboljšanje raspoloženja;
- Edukacija – igrači igrajući igrice razvijaju hipoteze i testiraju ih, poput istraživača u laboratorijama;
- Poboljšanje memorije i koncentracije – igrice u kojima se igrač kreće po određenim mapama, pomažu igračima da memorišu podatke – odnosno da zapamte gde je nešto locirano na mapi. Na ovaj način razvivaju koncentraciju i sposobnost da brzo prepoznaju vizuelne informacije;
- Razvijanje veština – igranjem igrica igrači mogu da razviju jezičke, logičke, motoričke i prostorne veštine – mogu pomoći u razvijanju veština multitaskinga, kreiranja taktika, rešavanju problema i donošenja brzih odluka.

Negativni efekti igranja video-igara:
- Mentalno zdravlje – preterivanje sa igranjem igrica može da bude povezano sa mentalnim zdravljem – depresijom, anksioznošću, smanjenom koncentracijom. Preterivanje u igricama i problemi sa mentalnim zdravljem mogu da dovedu do loših rezultata na poslu ili školi;
- Odsustvo socijalizacije – iako igrice mogu da nas povežu sa drugim ljudima, prekomerno igranje može da dovede i do socijalne izolacije i problema u održavanju veza i komunikacije sa drugima;
- Povrede i zdravstveni rizici – veliki broj igrača susreće se sa takozvanim „gejmerskim palcem”, teniskim laktom i imaju problema sa gojaznošću. Iako je gore pomenuto da igrice mogu da dovedu do smanjenja stresa, neretko su igrači izloženi i stresu i povredama koje su njime prouzrokovane.
- Nedostatak fizičke aktivnosti i problemi sa spavanjem
- Zavisnost od dopamina – gejming može da dovede do zavisnosti i gubitka motivacije za aktivnosti koje nisu zanimljive koliko i igranje igrica;
- Beg od stvarnosti – usred različitih problema, neki igrači beg od realnih problema u životu pronalaze u virtuelnom svetu.
Kako „zdravo” gejmovati?
Tri su saveta kako ne preterivati sa igricama:
- Postavite vremenska ograničenja – ovo je posebno važno kada je u pitanju (zdrav) san, fizička aktivnost i druge dnevne aktivnosti, poput škole ili posla, te socijalizacija.
- Odabir igrica – važno je da, naročito za decu i tinejdžere, odabir igrica bude prikladan uzrastu. Obratite pažnju na njihov sadržaj.
- Ne izgladnjujte se – ne preskačite obroke zbog igrica i hidrirajte se.
Bilo da su pozitivni ili negativni efekti uticaja gejminga u pitanju, jedno je sigurno – ne preterivati. Koliko mogu da donesu pozitivnih efekata i dobrobiti za zdravlje, isto tako mogu da budu i štetne. Uspostavljanje ravnoteže u igranju igrica veoma je važno, kako bi se izbegle sve negativne posledice koje gejming nosi sa sobom.