Bolji Online
Unesi reč za pretragu

Zašto su u stvari izmišljene naše omiljene društvene mreže

“Zbog lakšeg održavanja kontakta sa porodicom i prijateljima, zbog umrežavanja i spjanja sa onima sa kojima delimo ista intersovanja” - tako bi mogao da glasi odgovor na postavljeno pitanje iz naslova i, taj odgovor, svakako ne bi bio pogrešan. Jer, spajanje ljudi i jeste suština društvenih mreža. Međutim, iako se sve popularne platforme fokusiraju na povezivanje, ideje koje su stajale iza njihovog nastanka bile su različite - u ovom tekstu otkrivamo vam prvobitnu namenu najpopularnijih društvenih mreža.

Ali pre toga…Kratka istorija društvenih mreža

Još 90-ih godina prošlog veka, kada je internet bio u povoju, entuzijasti su istraživali mogućnost umrežavanja i stvaranja virtuelnih zajednica. Kao prvi pokušaj često se navodi i sajt Six Degrees, koji je pokrenut 1997. godine, a koji je omogućavao korisnicima da kreiraju svoje profile i povežu se sa drugima. Ovaj servis prestao je sa radom još 2001. godine, ali je postavio ozbiljne temelje za buduće društvene mreže.

Početkom novog milenijuma postojali su razni pokušaji da se napravi prva društvena mreža, a jedna od popularnijih u to vreme bila je Friendster. Ipak, pravi bum dogodio se 2003. godine, s pojavom MySpace-a. Ova platforma je omogućavala korisnicima da kreiraju personalizoavne profile, postavljaju fotografije, dele muziku sa prijateljima, šalju poruke, ostavljaju komentare itd. Ubrzo postaje  globalni fenomen, a u svojim najpopularnijim danima MySpace je imao preko 100 miliona korisnika. MySpace i danas postoji, ali na toj mreži više niko ne postavlja sadržaj – poslednji dodat sadržaj bio je početkom 2022. godine. Ipak, ova mreža otvorila je vrata svim popularnim platformama koje danas koristimo.

A koji se razlozi kriju iza nastanka ovih mreža…

YouTube

Ako sada ukucate “Me at the zoo” izaći će vam video Dževada Karima, jednog od osnivača YouTube-a,  iz aprila 2005. godine, koji stoji ispred mesta u kojem su slonovi u zološkom vrtu. To je prvi postavljen video na ovoj platformi, a nakon toga YouTube postaje ozbiljno popularan. Manje od dve godine nakon osnivanja ove YouTube-a, Google  ga je kupio za 1,65 milijardi dolara!

Ipak, omiljena platforma za gledanje video materijala, nije odmah postala uspešna. Ideja, koju su imali bivši zaposleni u PayPal-u, Čad Harli, Stiv Čen i Dževad Karim, bila je da korisnici postavljaju video materijal i na taj način pronađu svoju srodnu dušu (ili makar partnera_ku). Međutim, kako nije bilo interesovanja za ovu ideju, odlučili su da otvore platformu za sve tipove video sadržaja. Čini se, da se ona parola “nije kako je namenjeno, već kako je suđeno” u ovom slučaju pokazala tačnom.

Instagram

Lansiran u oktobru 2010. godine, od strane Kevina Sistroma i Majka Krigera, instagram je za samo dva meseca dosegao čak milion korisnika. Danas korisnika, naravno, ima  mnogo, mnogo više, ali koliko njih zna da su osnivači Instagrama u početku imali potpuno drugačiju zamisao?

Kevin i Majk su pre lansiranja Instagrama zajedno radili na aplikaciji pod nazivom Burbn, koja je bila fokusirana na deljenje lokacija i planiranje događaja. Međutim, primetili su da korisnici najviše vole da dele fotografije. Upravo to ih je navelo da pojednostave aplikaciju i dodaju filtere kako bi poboljšali vizuelni doživljaj. Ovo je zapravo dobar primer praćenja aktivnosti korisnika ili ti one fraze: “Daj ljudima ono što žele”.

Twitter odnosno X

Znate li da je Twitter zapravo nastao kao interna platforma za zaposlene unutar kompanije? Hmmm… zanimljivo zar ne? Džek Dorsi, jedan od zaposlenih kompanije Odeo, koja se bavila podcastingom, predložio je ideju interne SMSM platforme koja bi omogućavala zaposlenima da dele kratke statuse o tome na čemu rade. Prvobitno ovaj projekat je nazvan “twittr”, inspirisan zvukom ptica i servisom Flickr, ali i petoslovnim ograničenjem za američke kratke kodove. Nakon što je kompanija izgubila interesovanje za podcasting, tim se fokusirao na razvoj Twitter-a, koji je postao javno dostupan sredinom 2006. godine. 

Platforma je popularnost stekla tokom konferencije “South by Southwest” koja se od 1987. godine održava u Ostinu, Teksasu, a koja promoviše inovacije i nove proizvode. I, upravo je tokom te konferencije, 2007. godine, Twitter postao poznat! Tvorci ove platforme došli su na sjajnu ideju – postavili su dva velika ekrana u hodnicima konferencijskog centra, na kojima su se prikazivali tvitovi korisnika uživo. Tako je Twitter postao svetski popularna platforma za deljenje uvida, pokretanje diskusije, deljenje informacija… Krajem 2022. godine platformu je kupio Ilon Musk, za 44 milijarde dolara, a nakon toga ona menja ime u “X”.

TikTok

Još jedan primer pažljivog osluškivanja potreba korisnika jeste i TikTok. Ova platforma prvobitno je nastala sa ciljem deljenja kratkog edukativnog i informativnog sadržaja. Međutim, osnivači su primetili da se korisnici više interesuju za sadržaj zabavnog tipa, pa su tako samo godinu dana kasnije kupili aplikaciju Musical.ly i intergisali je sa TikTok-om, što je doprinelo globalnoj ekspaniziji ove mreže i nastanku nogobrojnih videa u kojima ljudi plešu, pevaju, glume… Tako je nastao TikTok koji danas poznajemo, sa preko milijardu aktivnih korisnika mesečno. 

Facebook

Student sa Harvarda odlučuje da napravi digitalni imenik namenjen studentima tog fakulteta, kako bi se umrežili, upoznali i podelili osnovne informacije. Ideja se proširuje na druge univerzitete poput Stenforda, Kolumbije i Jejla, omogućujući tako studentima da se međusobno upoznaju. Godine 2006. Facebook postaje javno dostupan svima koji imaju iznad 13 godina, a konstantnim unapređivanjem aplikacije ova mreža postaje sve popularnija. Student sa početka zove se Mark Zukerberg, a godinama kasnije kupio je i Instagram i Whatsapp, kao i mnoge druge aplikacije, te sve to podveo pod jedan naziv – Meta.

LinkedIn

Ova platforma je prvobitno osmišljena kao neka vrsta digitalnog CV-a. Ipak, danas je LinkedIn mnogo više od toga – to je centralno mesto za poslovno umrežavanje. Danas se i ne može zamisliti traženje posla, posebno u razvijenim zemljama sveta, a da se izbegne LinkedIn. Osim što možete pratiti aktuelne oglase u vašem domenu interesovanja, možete dobiti i preporuke od drugih, deliti sadržaj, dodatno se edukovati kroz razne kurseve, primati mnošto različitih newslettera, dopisivati se sa ljudima, ali i kreirati stranice za vaš biznis. 

Biće zanimljivo gledati dalji razvoj ovih platformi, njihovo prilagođavanje trendovima, ali i nastanak nekih novih, koje dolaze brže nego što možda mislimo.🙂

Reši kviz

Slične vesti

Sharenting ili kako roditelji ostavljaju digitalni pečat svoje dece?

Skoro svaki roditelj sa svojom ljubavlju prema detetu jednako deli i osećaj ponosa. Još ako je prvo dete u pitanju...pa…

Pročitaj

Da li ste i vi pogođeni Mandela efektom?

Šta je Mandala efekat? Apsolutno ste sigurni ste da se nešto dogodilo na određeni način, da su neki logotipi kompanija…

Pročitaj

AI i poverenje – koliko možemo verovati veštačkoj inteligenciji?

Kako funkcioniše AI? AI, odnosno veštačka inteligencija, koristi algoritme mašinskog i dubokog učenja, kako bi analizirala velike količine podataka, prepoznala…

Pročitaj

Kako kreirati blog?

Ako ipak želite da pišete, imate talenat za to ili pak želite da otpočnete žurnalističko putovanje u onlajn svet, otvaranje…

Pročitaj